Postav Muzeja Cetinske krajine

Cetinska krajina smjestila se u zagrljaju planina Svilaje, Dinare, Kamešnice i Mosora. Život toj zemlji kršne Dalmatinske zagore udahnjuje rijeka Cetina sa svojim pritocima Rudom, Ruminom, Sutinom, Grabom, Vojskovom…

Zahvaljujući rijeci i plodonosnim poljima, kao i mediteranskoj klimi, na ovim prostorima se čovjek i priroda prožimaju od prapovijesti pa do današnjih dana oblikujući kolektivni identitet stanovništva Cetinske krajine.

Stalni postav Muzeja Cetinske krajine – Sinj prikazuje međuovisnost i sinergiju krajolika i zajednice koja ga nastanjuje.

Tradicijsko_odjevanje Nijemo kolo - postav muzeja cetinske krajine
Postav muzeja cetinske krajine "vjenčanje smrt rođenje"

Izložba je podijeljena u nekoliko tematskih cjelina u kojima se sustavno obrađuju segmenti ljudske zbilje: krajobraz u kojem čovjek živi, njegov utjecaj na taj krajobraz u vidu progresivnog kontinuiteta oblikovanja životnog prostora te suprotno progresu, destruktivnu društvenu pojavu rata; društvene aktivnosti usmjerene na iskorištavanje prirodnih resursa u svrhu opstojnosti etnosa te oblikovanja materijalne i nematerijalne kulturne baštine Cetinske krajine.

U Muzeju Cetinske krajine – Sinj prezentirana su nematerijalna zaštićena kulturna dobra Republike Hrvatske: 

Godišnji pokladni ophod mačkara podkamešničkih sela, Tradicijsko lončarstvo ručnoga kola u Potravlju, Umijeće gradnje lađe u Otoku kod Sinja, Nijemo kolo s područja Dalmatinske zagore, Glazbeni izričaj ojkanje s područja Dalmatinskog zaleđa.

Jeste li znali da pečenje hrane pod pekom potječe još iz vremena Delmata?
I danas je živa ta tradicija u Cetinskoj krajini, pa se u njoj mogu probati razni specijaliteti pečeni na ovaj način, od mesa do kruha.

Jeste li znali da se u selu Zelovo proizvodi hrvatska autohtona glinena lula?
Priču o njenoj izradi priča Ivan Delaš, zadnji majstor lular.

Tajanstveni svijet slavenske mitologije u Cetinskoj krajini.
Krenimo s Didima u susret proljeću…

Nijemo kolo je vrsta plesa koja se izvodi bez glazbene pratnje. Ulogu glazbe preuzimaju jaki udarci noge o pod koji na taj način stvaraju ritam.

Prikaz guvna na platnu u postavu Muzeja Cetinske krajine Sinj